Prijeđi na kretanje stranicama – Plan stranice
Letter to the Editors

Za istinski realističku teoriju prava

Mauro Barberis
Prevoditelj: Luka Burazin
p. 25-32

Sažetak

Istinski realistička teorija prava – čija se mogućnost ispituje u ovome radu – trebala bi imati sljedeća obilježja. U svakom slučaju, trebala bi biti općenitija od postojećih teorija, to jest vrijediti kako za common law tako i za kontinentalnoeuropsko pravo; posljedično tome, trebala bi obrnuti odnos između zakonodavstva i pravosuđenja kakav obično uspostavljaju pozitivističke teorije. I u historiografiji i u poredbenom pravu, pri čemu je teorija prava njihov produžetak na višoj razini apstrakcije, središnji trenutak legal processa je pravosuđenje, dok se zakonodavstvo može shvatiti kao jedan od mnogih pokušaja, možebitno ne i najuspješniji, ograničavanja i nadziranja pravosuđenja. Primjer objašnjavalačke sposobnosti istinski realističke teorije prava jest tzv. kriza izvora: zakonodavstvo uspostavlja suce, no oni su ti koji potom, u konačnici, određuju hijerarhiju izvora prava i sam položaj zakonodavstva u hijerarhiji.

Vrh stranice

Ključne riječi

Ključne riječi (hr) :

pravni realizam, zakonodavstvo, pravosuđenja
Vrh stranice

Izvadak

Cjelovit tekst članka pretplatnicima će biti dostupan: octobre 2018.

Sažeti pregled

1 Teorija prava
2 Pozitivizam, realizam, evolucionizam
3 Doktrina izvora
4 Teorija izvora
5 “Kriza” izvora

Prvi redovi

Realistička teorija izvora gradi na iskustvu,
no priznaje da sve pravo nije pozitivno
u smislu da je “formalno ustanovljeno”.
(Ross 1958: 101)

Andrej Kristan skrenuo mi je pozornost na to da u nekim mojim novijim radovima dolazi do inverzije uobičajeno postavljenog odnosa između zakonodavstva i pravosuđenja.

Naime, mainstream teorija – mješavina pravnog pozitivizma i pravnog realizma – sklona je svoditi pravo na zakonodavstvo, a pravosuđenje na tumačenje zakona. Nasuprot tome, u mojim se gorespomenutim radovima, taj odnos obrće: glavna je funkcija prava pravosuđenje, dok zakonodavstvo postaje uglavnom način nadziranja i ograničavanja pravosuđenja.

Andrej me je zamolio da ukratko izložim konture te inverzije, koju ću, samoironično, nazvati istinski realističkom teorijom prava. No Revusovi čitatelji ne trebaju očekivati ni obrise teorije ni potpuno razrađenu teoriju; u onome što slijedi, samo ću nastojati pokazati je li ona moguća.

1 Teorija prava

Prije svega, treba se upitati što je to teo...

Vrh stranice

Preporučeni oblik citiranja:

Časopisni bibliografski podatci

Mauro Barberis, « Za istinski realističku teoriju prava », Revus, 29 | 2016, 25-32.

Elektronički bibliografski podatci

Mauro Barberis, « Za istinski realističku teoriju prava », Revus [Mrežno izdanje], 29 | 2016, Datum mrežne objave: 15 octobre 2018, pristupljeno 17 août 2017. URL : http://revus.revues.org/3640 ; DOI : 10.4000/revus.3640

Vrh stranice

Autor

Mauro Barberis

Professor of Legal Philosophy at the University of Trieste (Italy)

 

Address: Università degli studi di Trieste, Dipartimento di Scienze Giuridiche, del Linguaggio, dell'Interpretazione e della Traduzione, Piazzale Europa 1, 34127 Trieste, Italy.

 

E-mail: barberis@units.it.

Od istog autora

Vrh stranice

Autorska prava

All rights reserved

Vrh stranice
  • Revues.org